Neuro-hormonska regulacija stresnog odgovora i učinak na imunost domaćih životinja

diplomski rad

• Naslov (engleski): Neuro-hormonal Regulation of Stress Response and Impact on Immunity of Domestic Animals
• Autor: Ivana Jukić
• Mentor: Romana Turk (mentor)
• Mentor: Maja Belić (mentor)
• Član povjerenstva: Mirna Robić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Romana Turk (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Maja Belić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Veterinarski fakultet; (Zavod za patofiziologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-11-10, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Veterinarska medicina

Sažetak

Stres je nespecifični odgovor tijela na stresor kojeg organizam doživljava kao prijetnju homeostazi. Svaki stresor uzrokuje stres i specifičnu akciju, a očitovanje bolesti osim o specifičnoj akciji stresora ovisi o unutrašnjim čimbenicima jedinke (dob, spol, pasmina, gensko naslijeđe) i vanjskim čimbenicima (hranidba, način držanja i dr.). Razlikuju se dva tipa stresa, pozitivni (eustres) i negativni stres (distres). Stresni odgovor je korisna fiziološka reakcija na stres, a sastoji se od tri faze: faze alarmne reakcije, faze rezistencije i faze iscrpljenost, a čine ga kombinacija promjene ponašanja, odgovora autonomnog živčanog sustava te neuroendokrinog i imunološkog odgovora. Krajnji rezultat stresnog odgovora može biti povratak u homeostazu ili razvoj patološkog stanja. Glavnu ulogu u regulaciji stresnog odgovora imaju hormoni nadbubrežne žlijezde i simpatički živčani sustav. Stres može suprimirati, potencirati ili ne imati nikakav učinak na imunosni sustav ovisno o tipu stresora (psihički, fizički itd.), o genskim svojstvima jedinke, starosti, društvenoj hijerarhiji i akutnom ili kroničnom tijeku djelovanja. Pri dužem djelovanju stresora imunosni sustav je suprimiran posredstvom osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Utjecajem na gensko naslijeđe kao na unutarnji čimbenik, selekcijskim uzgojem se pokušava smanjiti osjetljivost životinja na stres što posljedično rezultira bržim rastom, boljom raspolodnom sposobnošću i smanjenom pojavnosti bolesti.

Sažetak (engleski)

Stress is a non-specific response of the body to stressor which is perceived as a threat to homeostasis. Each stressor causes stress and a specific action. Manifestation of the disease depends on the stressors specific action, individuals internal factors (age, gender, breed, genetic inheritance) and external factors (nutrition, housing conditions, ect.). There are two types of stress, positive (eustress) and negative stress (distress). The stress response is a useful physiological response to stress and consists of three phases: alarm reaction, resistance phase and exhaustion phase. It is a combination of behavioral responses, responses of the autonomic nervous system, neuroendocrine and immune response. The result of stress response can be return to homeostasis or development of pathological conditions. Adrenal hormones and the sympathetic nervous system regulate stress response. Stress can suppress, potentiate or not have any effect on the immune system depending on the type of stressor (psychic, physical, etc.), on the genetic properties of the individual, age, social hierarchy and whether the effects are acute or chronic. If stress is prolonged, the immune system is suppressed through the hypothalamic-pituitary-adrenal gland axis. The influence of the genetic heritage as the intrinsic factor is used to reduce the sensitivity of animals to stress which consequently, results in faster growth, better reproductive capability and a reduced incidence of diseases

• Ključne riječi: stres; stresni odgovor; nadbubrežna žlijezda; imunost; selekcijski uzgoj
• Ključne riječi (engleski): stress; stress response; adrenal glands; immunity; selective breeding.
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:178:672033
• Studijski program: Naziv: Veterinarska medicina; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica veterinarske medicine (dr. med. vet.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-07-23 12:44:55